Praznična kupovina
11. novembar 2026.
Poklon kartice u žurbi, poneka sitnica za njih same i ozbiljno lice kada je cena u pitanju: kupci za praznike imaju šta da priznaju.
Neće biti iznenađenje da većina kupaca (88%) planira da se drži budžeta, prema drugom godišnjem izveštaju kompanije Mastercard „Shopper Snapshot“, sprovedenom u saradnji sa agencijom The Harris Poll, u kojem je anketirano 9034 odrasle osobe širom sveta. Ali svi znamo da je praznični kupac mnogo više ljudsko biće nego što tabela sugeriše. Naše istraživanje pokazuje da su prečice, kupovina poklona za sebe i povremene bezazlene laži sve deo preživljavanja sezone.
Šezdeset procenata generacije Z i 63% milenijalaca kupiće poklon samo zato što je na rasprodaji čak i ako nisu sigurni da će se primaocu dopasti, a polovina svih ispitanika je rekla da bi poklonila isti poklon više osoba samo zato što je lako. A kada sve drugo ne uspe, poklon kartice ostaju prvi izbor: 55% ispitanika uzima jednu kada im ponestane vremena da pronađu nešto pažljivo odabrano.
Više od polovine (58%) dodaje dodatne artikle u svoju korpu samo da bi postiglo minimum za besplatnu dostavu, 52% kupuje sebi nešto dok kupuje nekome drugom, a 54% je dalo poklon koji su tajno želeli za sebe.
Više od polovine generacije Z (56%) i 45% milenijalaca priznaje da su umanjili iznos koji su potrošili na poklon kada ih je neko pitao. I dok kupci češće umanjuju troškove nego što se njima hvale, jedan od troje (33%) kupio je poklon uglavnom da bi nekoga impresionirao njegovom cenom. Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir? Kako prepuštanje odabira poklona veštačkoj inteligenciji može uticati na to kako se primalac oseća. Dvadeset pet procenata ispitanika kaže da bi bilo razočarano kada bi otkrilo da je poklon koji su dobili odabrala veštačka inteligencija.
Trideset devet posto priznaje da ponovo poklanja poklone. Skoro polovina pripadnika generacije Z i milenijalaca (po 48%) kupila je poklon zato što je bio popularan na društvenim mrežama ili kod influensera, čak i ako im se sam poklon nije dopao. Možda je to zato što 43% generacije Z i 41% milenijalaca više veruje influenserima i kreatorima nego sopstvenim prijateljima kada su u pitanju preporuke.
Trideset devet odsto ljudi je naišlo na prazničnu prevaru u poslednje dve godine, a 64% bi se osećalo posramljeno ako bi naselo na jednu. Taj broj ide do 70% za digitalno urođenu generaciju Z. Iako bi samo 27% potrošača sudilo nekome zbog toga što je postao žrtva prevare, skoro polovina (45%) bi se postidela da bilo kome kaže ako bi se to njima desilo. Četrdeset šest posto potrošača (i 61% generacije Z) bi nastavilo sa transakcijom na sumnjivom sajtu ako troše 50 $ ili manje.
Osećaj zajednice može promeniti određena ponašanja. Ako se artikal greškom pojavi na njihovom pragu, 71% potrošača kaže da bi ga vratilo ako dolazi iz malog preduzeća. Ali taj broj značajno opada kada grešku napravi velika korporacija – samo nešto više od polovine (54%) bi odvojilo vreme da izvrši povraćaj u tom slučaju.