Putovanje
11. maj 2026.
Da biste istražili prošlost i sadašnjost Bristola, započnite sa šetnjom kroz reku džogera koji trče duž obala Plutajuće luke u srcu starog lučkog grada u jugozapadnoj Engleskoj.
Mesto prepunih barova i restorana u brodskim kontejnerima, dokovi su nekada bili centar unosne pomorske trgovine koja je generisala bogatstvo za grad od srednjeg veka. Tokom jednog od svojih najmračnijih poglavlja, njegovi magacini su bili prepuni duvana i šećera koje su trgovci robljem donosili iz Amerike.
Ovih dana, bronzana statua nekada poštovanog transatlantskog trgovca robljem Edvarda Kolstona, koju su demonstranti pokreta Black Lives Matter srušili u luku, leži umrljana crvenom bojom u uglu muzeja na pristaništu M Shed. Iza ugla od broda SS Great Britain, koji je nekada transformisao putovanja za Njujork, grupe turista sada fotografišu mural „Devojka sa probušenom ušnom resicom“ koji je sprejem naslikao Banksy na vlažnom zidu, najpoznatiji — i sada očigledno više nije anoniman — sin grada. U obližnjem Sautvilu, Fabrika duvana koja je nekada motala cigarete od američkog lista, sada je popularno pozorište i bar u oblasti koja se brzo gentrifikuje, čiji su upečatljivi ulični murali pomogli da Bristol dospe na listu Lonely Planet-a najboljih destinacija za 2026. godinu.
Banksyjev mural iz 2014. godine „Devojka sa probušenom bubnom opnom“ u uličici Bristola inspirisan je Vermeerovom slikom, ali je bisernu minđušu zamenio žuti sigurnosni alarm.
Od 1980-ih, grad od 500.000 stanovnika koji je iznedrio bendove Massive Attack i Portishead, učvrstio je svoju reputaciju kreativnog centra svetske klase i Uneskovog grada filma, producirajući Oskarom nagrađivane filmove „Valas i Gromit“ studija Aardman Animationsi dokumentarce o divljini „Planet“ Dejvida Atenboroa.
Sada se Bristol pretvorio u najbolji grad u Ujedinjenom Kraljevstvu za startapove zahvaljujući svom naprednom tehnološkom ekosistemu i velikim izvorima diplomiranih talenata, sa širim regionom Jugozapada koji je dom za oko 200 fintech kompanija.
To je deo rastućeg talasa gradova, od Nešvila i Solt Lejk Sitija do Lisabona, Istanbula i Ho Ši Mina, koji brzo postaju inovativni ekosistemi sa nižim troškovima i često boljim načinom života od velikih tehnoloških centara. Širenje ovih manjih tehnoloških žarišta omogućilo je da se bogatstvo tehnološke industrije proširi na više lokacija, istovremeno diversifikujući ideje i talente koji mogu uticati na to šta bi mogla da Become sledeća velika stvar. Ni na jednom mestu ta priča nije prikladnija nego u ovom gradu.
„Bristol se vrlo dobro pokazao u ponovnom osmišljavanju sebe“, kaže Toni Dajer, lider Gradskog veća Bristola, kojim upravlja Zelena stranka. „Prihvatamo ljude onakve kakvi jesu i pružamo okruženje koje im omogućava da budu svoji.“
Bristol je dom cvetajuće scene ulične umetnosti, iznad, ali je okružen dramatičnim prirodnim pejzažima, kao što je kanjon Avon, preko kojeg se prostire čuveni Clifton Suspension Bridge, na naslovnoj fotografiji.
Njeni novi objekti, kao što su Isambard AI, najbrži AI superkompjuter u Ujedinjenom Kraljevstvu, Bristol Robotics Laboratory i Science Creates inkubatori duboke tehnologije, pomažu u postavljanju temelja za budući rast tehnološke industrije.
Ali dva renomirana univerziteta u gradu su možda njegova najveća prednost. Univerzitet u Bristolu i Univerzitet Zapadne Engleske, sa kombinovanom populacijom od skoro 70.000, dugo su podržavali gradsku kreativnu, avio-svemirsku i inženjersku industriju.
Sve češće, prilika za izgradnju tehnoloških karijera u njihovom usvojenom domu podstiče više diplomaca da se skrase u gradu sa njegovim impresivnim gruzijskim terasama, multikulturalnim četvrtima i otvorenim prostorima.
Zapravo, poslednjih godina ovaj grad je nazvan „Silikonska klisura” (Silicon Gorge) po dubokom kanalu reke Ejvon koji premošćuje čuveni viseći most Klifton Isambarda Kingdoma Brunela.
„To je zaista živahno, zaista energično, pozitivno mesto“, kaže Brioni Filips, osnivačica biltena Bristol Business Bugle, „sa ljudima koji su tako velikodušni u načinu na koji podržavaju jedni druge i omogućavaju poslovni rast.“
Za grad srednje veličine, Bristol daleko nadmašuje svoju kategoriju. Sa polovinom stanovništva mlađeg od 35 godina i skoro 60% zaposlenih sa fakultetskom diplomom, gradi kvalifikovane talente i visokotehnološku infrastrukturu kako bi odredio svoju budućnost.
Dok je iranski student Mohsen Ghotbi ulazio u završnu fazu svog MBA na UWE u Bristolu, iskoristio je priliku da stekne praktično iskustvo u tehnološkoj firmi u susednom inovacionom centru univerziteta Future Space. Kasnije, kada se otvorilo stalno radno mesto u Silent Sensors, on je već imao odnos sa timom i bio je zaposlen 2024. godine kao menadžer inženjerskih projekata da pomogne u razvoju njihovih pametnih guma i da radi sa UWE pripravnicima.
„Pre nego što sam se odlučio da dođem ovde, istraživao sam univerzitete i jedan od pozitivnih faktora je bio to što je ovo grad aktivan u razvoju tehnologije“, kaže Ghotbi u prostranom centru Future Space.
Osnovan pre deceniju na periferiji Bristola, Future Space menja univerzitetske modele postavljanjem visokotehnoloških preduzeća u kampus, kako bi startupi mogli da pristupe resursima i talentima UWE-a, što koristi studentima poput Ghotbija.
Osnivači Future Space-a, koji su uglavnom fokusirani na zdravlje, napredno inženjerstvo, veštačku inteligenciju i zelenu tehnologiju, mogu da iznajmljuju zajedničke laboratorije i radionice, rade sa UWE praktikantima i dobiju sveobuhvatnu podršku koja im je potrebna za izgradnju poslovanja.
U UWE Bristolovom inovacionom centru Future Space, osnivači Supersmith-a Tom i Emili Morgan, desno i drugi s leva, redom, pokazuju svoj samostabilizujući 3Scooter, dizajniran da poboljša mobilnost i nezavisnost ljudima koji žive sa MS-om i drugim invaliditetom, tokom nedavne posete princa Vilijama, drugog s desna. (Fotografija ljubaznošću Future Space-a)
Objedinjavanje svega na jednom mestu pruža studentima UWE-a priliku da kreiraju sopstvene poduhvate i pomaže im da osiguraju svoje karijere za budućnost, pripremajući ih za tehnološke izazove i radna mesta koja su neizbežno oblikovana veštačkom inteligencijom.
„Ono što najbolji univerziteti trenutno rade jeste priznavanje da se više ne može samo sitničariti, već je reč o preispitivanju šta univerzitet zaista jeste“, kaže Met Friman, direktor centra. „To znači model koji je mnogo komercijalniji, koji stavlja inovacije u prvi plan.”
To je strategija koja se do sada isplatila. Oko 600 radnih mesta je stvoreno od strane 200 kompanija koje je Future Space podržao od svog osnivanja.
Kada je Elliott Herrod-Taylor dobio sepsu od retkog ujeda pauka, bio je primoran da napusti svoju profesionalnu ragbi karijeru i odlučio je da ode na Univerzitet u Lidsu, gde se na kraju suočio sa podeljenim računima za svojih devet cimera.
Neinspirisan svojim studijama, počeo je da smišlja načine kako bi olakšao upravljanje plaćanjima. Napravivši poslovni plan, na kraju je dobio finansiranje i preselio se u Bristol pre 10 godina kako bi osnovao svoju fintech kompaniju, The Bunch, koja pomaže korisnicima da svoje račune za domaćinstvo pretvore u jednostavnu uplatu.
Sada, zapošljavajući 40 ljudi koji opslužuju 20.000 klijenata, on primećuje više lokalnog finansiranja i podrške za kompanije iz Bristola od investitora rizičnog kapitala koji redovno putuju 120 milja zapadno od Londona kako bi se sastali sa startapovima.
„Postoje neki zaista dobri inkubatori i neobični ljudi koji pokreću poslove… više ne morate biti u Londonu da biste dobili kapital. Lako možete pronaći kvalitetne kadrove“, kaže Herrod-Taylor.
Ali grad mora da privuče velike investitore izvan takozvanog „Zlatnog trougla“ Londona, Oksforda i Kembridža ako želi da pređe iz uspešnog inkubatora startapova u destinaciju za poslovni rast.
Zato je Britanska poslovna banka Vlade Ujedinjenog Kraljevstva nedavno organizovala svoje prvo takmičenje u predstavljanju ideja za grad, ubedivši oko 160 investitora da napuste London kako bi saslušali 40 osnivača koji su predstavljali svoje petominutne „elevator pitcheve“ za finansiranje.
Bila je to prilika da se investitori odvedu na brzi obilazak rastuće AI i tehnološke infrastrukture grada, dok BBB traži načine da poveća količinu kapitala dostupnog za inovativne kompanije da započnu i da se razvijaju.
„Problem koji onda vidimo u Ujedinjenom Kraljevstvu je to što... kada dostignu razmere da moraju da prikupe zaista, zaista značajnu količinu novca, obično ih u tom trenutku gubimo u korist SAD-a i drugih tržišta”, kaže Ed Telrajt (Ed Tellwright), viši menadžer BBB-a za jugozapad. „Posedovanje te infrastrukture ovde pomaže tim preduzećima da se razvijaju, rastu i opstanu.”
Započevši život u renoviranom brodskom kontejneru blizu stanice Temple Meads u Bristolu 2017. godine, kompanija za sajber bezbednost Immersive Labs selila se po gradu pet puta za šest godina dok se startap brzo širio. Kompanija koja sprovodi vežbe sajber bezbednosti kako bi izmerila kako kompanije rukuju simuliranim napadima sada ima Mastercard za partnera i proširila se, zapošljavajući 300 ljudi širom sveta, sa kancelarijom u Bostonu, SAD.
Za Džejmsa Hadlija, osnivača Immersive-a iz Bristola, infrastruktura njegovog rodnog grada, međunarodni aerodrom i rastući tehnološki ekosistem učinili su ga logičnim mestom za pokretanje i širenje njegovog poslovanja.
Veliki broj diplomiranih studenata sa bristolskih univerziteta koji sada ostaju u gradu olakšava pronalaženje stažista i regrutovanje osoblja za obuku kompanija kako da upravljaju, reaguju i oporave se od smelih napada zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
„To je bio još jedan razlog zašto smo to izabrali, jer na UWE-u imate mnogo tehničkih talenata od kojih zapošljavamo ljude“, kaže Hadli.
Dok se pretnje razvijaju brže od akademskih kvalifikacija, Immersive-ova besplatna platforma Cyber Million ima za cilj da reši nedostatak veština pomažući ljudima da razviju znanje i veštine koje su im potrebne kako bi dobili poslove u oblasti sajber bezbednosti.
„Bristol je grad prilično slobodnog duha... ljudi generalno nisu kruti u svojim navikama, željni su da pomognu drugima, željni su da uče“, kaže Hedli. „I mislim da je taj adaptivni način razmišljanja nešto što odgovara poslovnom subjektu u razvoju.“
Četiri studenta sede za stolom obloženim žutim lepljivim beleškama u Centru za inovacije i preduzetništvo Univerziteta u Bristolu i razmenjuju ideje kako da istaknu nadolazeće globalne katastrofe korišćenjem AI za analizu objava na društvenim mrežama.
„Ideja je da se razotkriju humanitarne krize pre nego što to opšte vesti budu mogle, korišćenjem video snimaka koje ljudi postavljaju na internet”, kaže jedan dvadesetdvogodišnji student.
Kreativno razmišljanje za rešavanje problema iz stvarnog sveta i osmišljavanje rešenja je u srži četvorogodišnjeg master programa Univerziteta, koji studentima omogućava da spoje inovacije sa jednom od 14 drugih disciplina. Kako bi se ideje pretvorile u potencijalno isplative projekte, program pre-inkubacije Centra „Runway“ nudi podršku od mentorstva do predstavljanja projekata na izložbi inovacija. Tokom poslednje četiri godine, pomoglo je startapovima Centra da prikupe oko 50 miliona dolara.
„Mnogo je učenja zasnovanog na rešavanju problema, a ne samo prenošenja teorije“, kaže Tom Elson, direktor centra, koji je prethodno radio u korporativnim finansijama.
Tri osnivača Pitchwise-a – prijatelji koji su se upoznali igrajući fudbal na Univerzitetu u Bristolu – predstavljaju svoje rešenje za praćenje fudbala zasnovano na AI. Pre-inkubatorski program na univerzitetskom Centru za inovacije i preduzetništvo pomogao im je da se pokrenu. (Foto: Univerzitet u Bristolu)
Među pričama o uspehu, PEEQUAL, koji su kreirale studentkinja fizike i studentkinja antropologije frustrirane redovima na festivalima za ženske toalete, dobio je finansiranje za izgradnju ženskih pisoara koji su do sada korišćeni preko milion puta. Studentski startap Pitchwise koristi svoja sredstva za razvoj svoje fudbalske aplikacije na superkompjuteru Isambard AI.
Uprkos bristolskom rastućem ekosistemu, nekim startapima je i dalje potrebno da traže finansiranje koje im je potrebno dalje. Kaedim, koji je sarađivao sa Bristolovim Aardman-om na razvoju svojih kreativnih AI alata, preselio se u Kaliforniju radi proširenja poslovanja.
Centar, sada najbrže rastući deo univerziteta, planira da se sledeće godine preseli u revitalizovani Kvart Temple (područje nekada ispunjeno plinarama, skladištima i radionicama) u gradu. To će približiti njegove startape kritičnom poslovnom sektoru i učiniti ih vidljivijim investicionim fondovima.
„Kada se raznolikost ujedini, dobijate mnogo bolju kreativnost. Takođe, ljudi počinju kritičnije da razmišljaju o stvarima“, kaže Mark Nild, pilot helikoptera Kraljevske mornarice koji je postao konsultant za menadžment, a koji sada vodi program „Runway“ Centra. „Imate različite perspektive… i to se nadovezuje.”
Iza niza mašina za veš, Entoni Kolanko iz Matter Industriesuzima petrijevu posudu da pokaže malu hrpu plavih mikro vlakana koja se oslobađaju pri svakom pranju. Otvarajući jednu od cilindričnih jedinica za filtriranje vode koje se testiraju na svakoj mašini, on objašnjava kako Matterova tehnologija samočišćenja zadržava štetnu mikroplastiku koja se ispira u vodene tokove.
Uskoro će ogromni crni filteri u obliku bubnja, poput prototipa koji dominira industrijskom jedinicom kompanije Matter, biti isporučeni proizvođačima tekstila u zemljama uključujući Egipat, kako bi pomogli u smanjenju mikroplastike, troškova i potrošnje vode u jednoj od industrija koje najviše zagađuju.
Princ Vilijam, levo, posetio je Bristolovu kompaniju Matter kako bi saznao više o tehnologiji za filtriranje vode dizajniranoj da uhvati mikroplastična vlakna oslobođena tokom pranja i spreči njihov ulazak u vodotokove. (Fotografija ljubaznošću kompanije Matter)
Matter je nedavno prepoznat kao finalista na dodeli nagrada Earthshot Prize, čiji je Mastercard osnivački partner. Za Matter, Bristol je očigledna baza zbog svojih snažnih inženjerskih i ekoloških referenci i kvalifikovane radne snage.
Matter, jedno od 200 preduzeća koja su proizašla iz UWE-ovog Future Space-a, sada zapošljava 35 ljudi i ima princa Vilijama, osnivača Earthshota, za klijenta. Kompanija poziva svoje investitore, među kojima je i švedska IKEA Group, u svoju kancelariju u uglu industrijske zone u Bristolu kako bi iz prve ruke videli kako poboljšava globalnu cirkularnost vode.
„Postoji pravi inkubatorski centar za nove poslove, inženjerstvo, ekološku svest. To je i ta mlada energija,” kaže Kolanko, direktor prihoda kompanije Matter. „Ako imate kolekciju preduzeća sličnih kompaniji Matter u smislu rešavanja energetskih problema… onda to može doneti samo uzbuđenje ljudima koji to posmatraju sa strane.“