Istraživači Nacionalnog instituta za informacione i komunikacijske tehnologije u Japanu, Univerziteta Aston u Velikoj Britaniji i Nokia Bell Labsa u SAD-u oborili su rekorde u prenosu podataka, postižući neviđene brzine od 402 terabita u sekundi koristeći standardna optička vlakna.

Za kontekst, terabit je jedinica mjere za 1 trilion bitova.

I da budemo iskreni, ovom brzinom bi se moglo preuzeti 50.000 filmova visoke definicije za samo jednu sekundu. Ovaj proboj bi mogao revolucionirati globalne komunikacijske mreže i poboljšati podatkovne usluge širom svijeta, jer potražnja za gotovo trenutnom komunikacijom opterećuje mreže.

Ove mreže se sastoje od optičkih vlakana, od kojih je svaka nit debljine ljudske dlake, koja prenose podatke svjetlošću na velike udaljenosti velikim brzinama. Da bi postigli još veće brzine, tim je koristio napredne tehnologije pojačavanja i multipleksiranje s više pojaseva i podjelom valnih duljina: Zamislite višetračni autoput gdje svaka traka predstavlja drugu boju svjetlosti, što omogućava istovremeni prijenos ogromnih količina podataka bez smetnji. Istraživači su koristili sofisticirana pojačala kako bi pojačali ove svjetlosne signale, pokrivajući širok raspon valnih duljina ili boja, kako bi postigli visoku brzinu prijenosa podataka.

Ovaj pristup je omogućio masivni optički propusni opseg od 37,6 teraherca. Jedan teraherc je jednak 1.000 gigaherca, što je onda jednako 1.000.000 megaherca, što ga čini nevjerovatno visokom frekvencijom sposobnom za prenos ogromnih količina podataka.

Kako naš svijet postaje sve više digitalan, potražnja za bržim i pouzdanijim internetskim vezama vrtoglavo raste. Internet stvari, 5G i 6G, te napredne AI aplikacije zahtijevaju robusne i visokokapacitne podatkovne mreže. Ova nova tehnologija može pomoći u ispunjavanju ovih zahtjeva značajnim povećanjem kapaciteta postojećih optičkih vlakana bez troškova instaliranja novih kablova.

Slučajevi upotrebe u stvarnom svijetu su brojni. U zdravstvu, brži prijenos podataka mogao bi značiti udaljene medicinske konsultacije u stvarnom vremenu i brzo dijeljenje velikih slikovnih datoteka, što bi možda povećalo pouzdanost udaljenih operacija i poboljšalo njegu pacijenata. Brža obrada podataka mogla bi donijeti efikasnije fiskalne operacije. I besprijekorno strimovanje i impresivna iskustva u virtuelnoj stvarnosti mogla bi postati ne samo pristupačnija, već i ugodnija. Manje baferovanja, ima li koga?

Istraživački tim je predstavio svoje nalaze na 47. Međunarodnoj konferenciji o optičkim komunikacijama, ističući ovu prekretnicu u optičkim komunikacijama.

Sljedeći koraci za NICT i njegove partnere uključuju razvoj novih tehnologija i komponenti pojačala kako bi se dodatno proširile mogućnosti optičkih vlakana. To uključuje istraživanje novih prozora prenosa i povećanje dometa prenosa, osiguravajući održivo zadovoljavanje brzorastućih potreba za podacima.