Skip to main content

Sajber bezbjednost

6. oktobar 2025.

    

Kada je riječ o prevarama, osjeća se nesigurnost, pa čak i neizbježnost, pokazuje globalna anketa.

Istraživanje o sajber sigurnosti otkriva značajne generacijske razlike i rastuću zabrinutost za prevare generisane vještačkom inteligencijom.

google logo

Vicki Hyman

Direktor

Globalne komunikacije,

Mastercard

Sedam od 10 ljudi kažu da je teže osigurati njihove informacije na digitalnim platformama nego osigurati svoj dom, prema novoj globalnoj anketi koju je sprovela kompanija Mastercard. Nije samo stepen težine — pamćenje mnoštva lozinki i balansiranje jednokratnih lozinki u odnosu na okretanje ključem ili aktiviranje alarma. To je obim sajber prijetnje: Hiljade provalnika ne pokušava otključati vaš bravu svakog minuta u danu.  

Prošle godine su gubici i štete od sajber napada dostigli $9.5 triliona, što činic sajber kriminal trećom najvećom ekonomijom na svijetu — i rastući, zahvaljujući širokoj dostupnosti AI alata koji unapređuju prevare i ubrzavaju napade.

Rizici života u uvijek uključenom svijetu polako se usvajaju, sa 76% ispitanika ankete koji su više zabrinuti zbog sajber rizika koji utiču na njihov život nego što su bili prije dvije godine. Više od pola kaže da razmišljaju o sajber sigurnosti i bezbjednosti na internetu najmanje jednom sedmično — čak i više nego što razmišljaju o sigurnosti svog posla.

Anketa koju je prošlog mjeseca sprovela Harris Poll među 13,077 odraslih u 13 zemalja takođe je pokazala da mlađi ljudi češće nasjedaju na online prevare, da se ljudi previše stide da prijave zločin, i, možda najzabrinjavajuće, da gotovo 60% kaže da su prevare toliko raširene da je jednostavno neizbježno biti prevaren.

"Ako se ljudi osjećaju ranjivijima u virtualnom svijetu nego u svojim kućama, to signalizuje da je povjerenje u tehnologiju koja upravlja našim životima pod prijetnjom - i potrebno je raditi kako bi se postiglo puno obećanje digitalne ekonomije,” kaže Johan Gerber, globalni šef sigurnosnih rješenja u kompaniji Mastercard. Na primjer, 66% potrošača bi potpuno prestalo kupovati kod trgovca gdje su doživjeli prevaru u transakciji, što bi imalo veliki utjecaj na mala preduzeća, koja imaju manje resursa za odgovor na prijetnje i mogu imati problema s vraćanjem povjerenja kupaca.  

"Povjerenje ne može biti naknadna misao," kaže Gerber. "Mora biti temelj naših digitalnih života."

Hajde da istražimo neka od nalaza iz ankete. 

70%

globalni potrošači se slažu da je teže osigurati svoje informacije na digitalnim platformama nego osigurati svoj fizički dom

80%

globalni potrošači su primili pokušaj prevare u poslednjoj godini

75%

od globalnih potrošača kažu da su više zabrinuti zbog utjecaja rizika od sajber sigurnosti nego što su bili prije dvije godine

Što su mlađi, teže padaju.

Različite generacije drugačije percipiraju i reaguju na cyber pretnje, sa 43% pripadnika generacije Z i 39% milenijalaca koji tvrde da su se susreli sa pokušajima prevare, u poređenju sa samo 22% pripadnika generacije X i 14% baby boomera. Ironično, mlađi ljudi su izjavili da su „veoma sigurni“ u svoju sposobnost da identifikuju pretnje — jedan od pet za generaciju Z i milenijumce, naspram manje od jednog od deset za generaciju X i boomere. Kada se govori o merama koje preduzimaju da se zaštite od prevara, pripadnici generacije Z su manje skloni od starijih vršnjaka da provere pošiljaoca pre otvaranja e-pošte ili da koriste sigurnosni softver i alate, dok boomeri češće ne omogućavaju biometrijsku autentifikaciju za svoje aplikacije ili digitalne naloge, niti pregledaju i prilagođavaju postavke privatnosti.  

 

Strah od stida zbog prevare je stvaran.

Stručnjaci kažu da su prevare, posebno romantične šeme, veoma slabo prijavljene, jer su izdaje vrlo lične, a prijatelji, porodica, pa čak i organi reda imaju tendenciju kriviti žrtvu. Ta osjećaj stida bio je potvrđen anketom: 59% kaže da bi se osjećali posramljeno ako bi postali žrtva online prevare, a približno polovina je rekla da bi se osramotila reći nekome ako bi doživjela prevarantsku transakciju. Ali dobra vijest: Strah može biti preuveličan. Mnogo manji procenat — samo 37% — rekao je da bi sudio nekome ko je doživio prevarantsku transakciju.

 

Pametnija tehnologija znači oštrije prijetnje

Anksioznost zbog AI je raširena, od mogućnosti da AI sistemi budu hakirani i okrenuti protiv svojih korisnika do automatskih velikih cyber napada do AI generisanog kloniranja glasa za prevarantske pozive do deepfake-ova koji ometaju vladu i prijete nacionalnoj sigurnosti. Skoro tri četvrtine ljudi se složilo da će AI učiniti nemogućim da se zna šta je stvarno, a šta lažno online, a samo 13% ispitanika bilo je „veoma uvereno“ u svoju sposobnost da identifikuju pretnje ili prevare generisane pomoću AI.

Postoji i generacijski jaz, sa oko polovine pripadnika Gen Z i milenijalaca koji kažu da su imali više poverenja u AI nego u sigurnost koju nadgledaju ljudi, u poređenju sa 44% pripadnika Generacije X i 31% pripadnika Baby Boomera. A Generacija Z je bila najoptimističnija da AI može poboljšati verifikaciju identiteta i zaštitu od prevara u narednih pet godina.

„Ekonomija pokretana veštačkom inteligencijom može doneti veći rast i dublje povezanosti samo ako zajedno radimo da poverenje i sigurnost budu neodvojivi od inovacije“, rekao je Gerber. „Organizacije koje utkaju poverenje — i sigurnost — u svaki sloj tehnologije će biti one koje uspevaju. Samo na taj način možemo stvoriti digitalnu budućnost koja je i otporna i beskrajna.”

U borbi protiv sajber kriminala, ljudima je potrebna AI — a AI-u su potrebni ljudi

Ljudska prosuđivanje, oblikovano iskustvom, empatijom i intuicijom, pomaže povezati tačke koje mašine možda propuštaju.

Saznajte više
Colleagues look at a large screen with coding on it in an office.